Deklaracija iz Kejptauna - Odgovorni turizam u destinacijama


Mi, predstavnici inicijativnih i receptivnih organizatora putovanja, novog sloja preduzetnika u turističkoj industriji, nacionalnih parkova, lokalnih organa za zaštitu životne sredine, svih sfera vlade, turističkih profesionalaca, turističkih vlasti, nevladinih organizacija i hotelskih grupa i drugi učesnici u turizmu iz 20 zemalja Afrike, Severne i Južne Amerike, Evrope i Azije, okupljeni zajedno u Kejptaunu kako bismo razmotrili pitanje odgovornog turizma u destinacijama, usvojili smo ovu deklaraciju:

 

Imajući na umu diskusije, vođene tokom 1999. godine u Komisiji UN za održivi razvoj, koje su potvrdile važnost ekonomskih, društvenih i environmentalnih aspekata održivog razvoja i posebno interesa starosedelačkog stanovništva i lokalnih zajednica,

 

Prepoznajući opšti izazov smanjenja društvenih i ekonomskih nejednakosti i smanjenja siromaštva i važnost Novog partnerstva za razvoj Afrike (New Partnership for Africa's Development – NEPAD), koje je u toku,

 

Priznajući važnost Opšteg etičkog kodeksa Svetske turističke organizacije, čiji je cilj da promoviše odgovorni, održivi i svima dostupan turizam i deleći njegovu posvećenost ravnopravnom, odgovornom i održivom svetskom turizmu i njegovu STEP inicijativu sa UNCTAD-om, koja teži da iskoristi održivi turizam kako bi se pomoglo eliminaciji siromaštva,
Svesni da je proteklo deset godina od Svetskog samita o životnoj sredini i razvoju u Riju i da će Svetski samit o održivom razvoju u Johanesburgu postaviti obnovljeni naglasak na održivost, ekonomski razvoj i posebno na smanjenje siromaštva,

 

Upoznati sa ažuriranom Agendom 21 za turističku privredu, koju su priredile Svetska turistička organizacija (WTO), Svetski savet za putovanja i turizam (WTTC) i Zemaljski savet (Earth Council), i uspehom koji su postigla brojna preduzeća, lokalne zajednice, nacionalne i lokalne vlade u kretanju ka održivom turizmu,

 

Upoznati sa radom UNEP-a i sa Izveštajem turističke privrede za 2002. godinu i sa radom UNESCO-a i drugih agencija Ujedinjenih nacija koje promovišu održivi turizam u saradnji sa privatnim sektorom, nevladinim organizacijama, organizacijama građanskog društva i vladom,

Upoznati sa Smernicama za održivi turizam u osetljivim ekosistemima, koje su razvijene u okviru Konvencije o biološkom diverzitetu,

Svesni razvoja u drugim industrijama i sektorima, a posebno rastuće međunarodne tražnje za etičkim biznisom i usvajanja politka jasne Društvene odgovornosti preduzeća (Corporate Social Responsibility – CSR) od strane preduzeća, i transparentnog izveštavanja o dostignućima u postizanju CSR ciljeva u godišnjim izveštajima preduzeća,

Priznajući da postoji značajan napredak u obraćanju pažnje na environmentalne uticaje turizma, iako treba preći dug put do dostizanja održivosti, i da je učinjen nešto manji napredak u korišćenju turizma za lokalni ekonomski razvoj, za dobrobit zajednica i starosedelačkog sanovništva i za upravljanje društvenim uticajima turizma,

Odobravajući Opšti etički kodeks i značaj rada na tome da se svi oblici turizma učine održivim time što će svi učesnici preuzeti odgovornost za stvaranje boljih oblika turizma i realizaciju ovih težnji,

Uživajući u različitosti kultura našeg sveta, naseobina i vrsta i bogatstava našeg kulturnog i prirodnog nasleđa, kao samim osnovama turizma, prihvatamo da će odgovorni i održivi turizam biti dostignut na različite načine u različitim mestima,

Prihvatajući da, po rečima Opšteg etičkog kodeksa, stav tolerancije i poštovanja za različitost religija, filozofskih i moralnih uverenja jeste i osnova i posledica odgovornog turizma.

 

Priznajući da dijalog, partnerstva i procesi saradnje više učesnika – uključujući vladu, preduzeća i lokalne zajednice – kako bi se napravila bolja mesta za domaćine i goste, može biti realizovan samo na lokalnom nivou, i da svi učesnici imaju različite, iako međusobno zavisne, odgovornosti; turizmom se može upravljati u pravcu održivosti samo na nivou destinacija,

Svesni značaja dobre vlade i političke stabilnosti u obezbeđivanju konteksta za odgovorni turizam u destinacijama i priznajući da je za izgradnju stabilnih partnerstava na lokalnom nivou i za jačanje lokalnih zajednica neophodno prenošenje snage donošenja odluka na demokratsku lokalnu vladu,

Svesni da upravljanje turizmom zahteva učešće velikog niza vladinih agencija, a posebno na lokalnom nivou destinacije,

Priznajući da su, u cilju zaštite kulturnog, društvenog i environmentalnog integriteta destinacije, ponekad neophodna ograničenja razvoja turizma,

Ispitujući, tokom Konferencije u Kejptaunu, južnoafričke Smernice za odgovorni turizam, testirajući ih tokom niza poseta terenu i istražujući kakav turizam treba razvijati da bi se više doprinosilo lokalnim zajednicama, turistima ali i preduzećima, priznajemo njihovu vrednost u podršci oblikovanju održivog turizma u Južnoj Africi.

Priznajući da je jedna od snaga južnoafričkih Smernica za odgovorni turizam to da su one stvorene kroz nacionalni konsultativni proces i da odražavaju prioritete i težnje stanovnika Južne Afrke,

Priznajući da odgovorni turizam ima mnogo oblika, da će različite destinacije i učesnici imati različite prioritete i da će biti potrebno da se razvijaju lokalne politike i smernice kroz proces saradnje više učesnika kako bi se razvio odgovorni turizam u destinacijama,

 

Imajući sledeće karakteristike, odgovorni turizam:

  • minimizira negativne ekonomske, environmentalne i društvene uticaje;
  • stvara veće ekonomske koristi za lokalno stanovništvo i povećava dobrobit zajednica domaćina, poboljšava radne uslove i pristup ovoj industriji;
  • uključuje lokalno stanovništvo u odluke koje se tiču njegovog života i životnih uslova;
  • pozitivno doprinosi očuvanju kulturnog i prirodnog nasleđa i održavanju raznovrsnosti u svetu;
  • pruža uslove turistima za više uživanja kroz sadržajnije veze sa lokalnim stanovništvom i veće razumevanje lokalnih kulturnih, društvenih i environmentalnih problema;
  • omogućava pristup ljudima sa fizičkim nedostacima;
  • osetljiv je na kulturu, izaziva poštovanje između turista i domaćina i gradi lokalni ponos i samopouzdanje.

 

Pozivamo države, multilateralne agencije, destinacije i preduzeća da razviju slične praktične smernice, da podstaknu organe planiranja, turistička preduzeća, turiste i lokalne zajednice da preuzmu odgovornost za dostizanje održivog turizma i da stvore bolja mesta ljudima za život i za posete.
Preporučujemo multilateralnim agencijama, odgovornim za razvojne strategije, da uključe održivi odgovorni turizam u svoje rezultate.
Odlučni da turizam učinimo održivijim i prihvatajući da je dostizanje održivijih oblika turizma odgovornost svih učesnika u turizmu, posvećujemo se težnji ka principima održivog turizma.

 

Uvereni da je prvenstveno u destinacijama – mestima koje turisti posećuju, gde turistička preduzeća vode svoje poslovanje i gde lokalne zajednice, turisti i turistička privreda utiču jedni na druge – potrebno da se ekonomskim, društvenim i environmentalnim uticajima turizma upravlja odgovorno kako bi se maksimizirali pozitivni uticaji i minimizirali negativni.

 

Obavezujemo se da radimo na konkretan način u destinacijama kako bi se dostigli bolji oblici turizma i kako bi se ostvarila saradnja sa drugim učesnicima i destinacijama. Posvećeni smo izgradnji sposobnosti svih učesnika u cilju obezbeđivanja da oni mogu dati efikasan glas u donošenju odluka.

 

 

Podržavamo vodeće principe održivog turizma koje smo odredili:

Vodeći principi za ekonomsku odgovornost:
 

  • Proceniti ekonomske uticaje pre početka razvoja turizma i istražiti preferencije za one oblike razvoja koji doprinose lokalnim zajednicama i minimiziraju negativne uticaje na lokalne načine života ( na primer kroz gubitak pristupa resursima), priznajući da turizam možda neće uvek biti najbolji odgovarajući oblik lokalnog ekonomskog razvoja,
  • Maksimizirati lokalne ekonomske koristi povećanjem međusobne povezanosti i smanjenjem odlivanja, obezbeđujući da zajednice budu uključene u turizam i da imaju koristi od njega. Gde god je to moguće, koristiti turizam da se pomogne u smanjenju siromaštva usvajajući strategije za dobrobit siromašnih (pro-poor strategies),
  • Razvijati kvalitetne proizvode koji odražavaju, upotpunjuju i obogaćuju destinaciju.
  • Izneti turizam na tržište na način koji odražava prirodni, kulturni i društveni integritet destinacije i koji podržava odgovarajuće oblike turizma,
  • Usvajati poslovne običaje zasnovane na ravnopravnosti, na pošten način zaračunavati cene i vršiti naplatu, graditi partnerstvo na načine u kojima je rizik minimiziran i podeljen i privući i zapošljavati osoblje koje prihvata međunarodne standarde rada.
  • Pružati odgovarajuću i dovoljnu podršku mikro, malim i srednjim preduzećima kako bi se obezbedio napredak i održivost preduzeća vezanih za turizam.

 

Vodeći principi za društvenu odgovornost:

  • Aktivno uključivati lokalnu zajednicu u planiranje i donošenje odluka i obezbediti izgradnju sposobnosti kako bi se ovo učinilo realnim,
  • Proceniti društveni uticaj tokom životnog ciklusa celog postupka – uključujući faze planiranja i izrade nacrta projekta – u cilju minimiziranja negativnih uticaja i maksimiziranja pozitivnih,
  • Nastojati da se turizam učini sastavnim delom društvenog iskustva i obezbediti da postoji pristup za sve, posebno za osetljive i nerazvijene zajednice i pojedince,
  • Boriti se protiv seksualne eksploatacije ljudskih bića, posebno protiv eksploatacije dece,
  • Biti osetljiv na kulturu domaćina, održavajući i podstičući društvenu i kulturnu raznolikost, • Nastojati da se obezbedi da turizam doprinosi napretku u zdravlju i obrazovanju.

 

Vodeći principi za environmentalnu odgovornost:

 

  • Proceniti uticaje na životnu sredinu tokom životnog ciklusa turističkog preduzeća i njegovog delovanja – uključujući planiranje i fazu izrade nacrta – i obezbediti da se negativni uticaji smanje na minimum a da se maksimiziraju pozitivni,
  • Koristiti resurse održivo i smanjiti otpad i prekomernu potrošnju.
  • Upravljati prirodnim diverzitetom na održiv način i obnavljati ga tamo gde je to odgovarajuće, i uzeti u obzir obim i vrstu turizma koju životna sredina može da podrži, i poštovati integritet osetljivih ekosistema i zaštićenih oblasti,
  • Promovisati obrazovanje i svest o održivom razvoju – za sve učesnike,
  • Podići sposobnost svih učesnika i obezbediti da se prate najbolji primeri iz prakse, a u ove svrhe konsultovati se sa stručnjacima za životnu sredinu i očuvanje.

 

Priznajemo da ova lista nije iscrpna i da grupe sa više učesnika u različitim destinacijama treba da prilagode ove principe kako bi odrazii sopstvenu kulturu i životnu sredinu.

 

Održivi turizam teži da maksimizira pozitivne uticaje i minimizira negativne. Pretpostavlja se usaglašenost sa relevantnim međunarodnim standardima, zakonima i propisima. Odgovornost i druge tržišne prednosti koje mogu ići uz nju verovatno će učiniti više od minimuma.

 

Priznajemo da je transparentno i provereno izveštavanje o napretku ka ostvarivanju ciljeva i mera odgovornog turizma suštinsko za integritet i kredibilitet našeg rada, za sposobnost svih učesnika da procene napredak i za omogućavanje potrošačima da naprave efikasan izbor,

Posvećujemo se davanju svog doprinosa u kretanju ka uravnoteženijem odnosu između domaćina i gostiju u destinacijama i ka stvaranju boljih mesta za lokalne zajednice i starosedelačko stanovništvo, ujedno priznajući da ovo jedino mogu postići vlada, lokalne zajednice i preduzeća koji sarađuju na praktičnim inicijativama u destinacijama,

Pozivamo turistička preduzeća i poslovna udruženja, na emitivnim tržištima i u destinacijama, da usvoje odgovorni pristup, da se posvete specifičnoj odgovornoj praksi i da izveštavaju o napretku na transparentan i proveren način i, da tamo gde je to odgovarajuće, koriste ovo kao tržišnu prednost. Korporativna preduzeća mogu pomoći obezbeđivanjem tržišta, izgradnjom sposobnosti, mentorstvom i mikrofinansijskom podrškom mikro, malim i srednjim preduzećima.

 

U cilju sprovođenja vodećih principa za ekonomsku, društvenu i environmentalnu odgovornost neophodno je koristiti portfolio instrumenata koji će obuhvatati propise, podsticaje i strategije učešća više učesnika. Promene na tržištu podstaknute kampanjama namenjenim potrošačima i novim marketinškim inicijativama takođe doprinose promeni koju izaziva tržište.

 

Lokalni organi vlasti imaće centralnu ulogu u dostizanju odgovornog turizma kroz posvećenost okvirima politike podrške i kroz odgovarajuće finansiranje. Pozivamo lokalne organe vlasti i turističke uprave da razviju – kroz proces u kome sarađuje više učesnika – strategije upravljanja destinacijom i smernice za odgovorni turizam kako bi stvorili bolja mesta za zajednice domaćina i turiste koji ih posećuju. Naročito su korisni programi lokalnih Agendi 21, svojim procesom učešća više učesnika i procesom nadgledanja,.

 

Pozivamo medije da iskažu odgovornost u načinu na koji daju prikaz turističkih destinacija, kako bi se izbeglo stvaranje lažnih očekivanja i kako bi se obezbedilo uravnoteženo i pošteno izveštavanje.

 

Svi mi imamo odgovornost da učinimo razliku kroz način na koji delujemo.

 

Cenimo nameru Kalvije (Španija) da bude domaćin druge Konferencije o odgovornom turizmu u destinacijama u maju 2004. godine i priznajemo da nam ovo daje mogućnost da se usredsredimo na naš rad tokom sledeće dve godine. Konferencija u Kalviji će se fokusirati na ulogu lokalnih organa vlasti i organizatora puovanja u delovanju na dostizanju odgovornog turizma.

 

Posvećujemo se saradnji sa drugima radi preuzimanja odgovornosti za dostizanje ekonomskih, društvenih i environmentalnih komponenti odgovornog i održivog turizma. Konferencija u Kalviji će nam pružiti priliku da podelimo nova iskustva i da procenimo napredak ka stvaranju boljih mesta za domaćine i goste. Nadamo se da čuti o napretku u Južnoj Africi u sprovođenju njene nacionalne politike odgovornog turizma i da ocenimo razvoje u drugim destinacijama.

Kejptaun, avgust 2002. godine

 

cenort